“Ovo u 2019. godini je ubjedljivo najgori i najcrnji period gledano demografski, a u prvih pola godine u 2020. opet imamo smanjenje“, rekao je Fehratbegović koji smatra da je glavni uzrok loše situacije iseljavanje stanovništva.
Na osnivanje porodice u Bosni i Hercegovini se nije lako odlučiti i kada to želite. Djeca su velika ljubav, ali i obaveza, njihovo odrastanje iziskuje vaše vrijeme i novac, međutim to jednom roditelju ne bi predstavljalo problem da je u državi sve uređeno kako treba da bude.
Bh. vlasti nemaju značajnih natalitetnih mjera, dječiji dodaci su premali, a osim njih ne postoje neki drugi stalni načini pomoći porodicama. Zbog svega toga, mladi lako odlučuju da odu iz države – negdje gdje je dječiji doplatak 350 eura i gdje država djeci stipendira školovanje, bavljenje sportom i slično.
“Žene su ključ svega”, poručuje Fehratbegović.
Najveći broj djece (97 posto) rode žene iz dobne skupine od 20 do 40 godina, što je broj ovih žena u BiH manji, manje je i novorođenčadi.
“Popis stanovništva je urađen 2013. godine, tada je skoro 511.000 žena bilo u fertilnom kontigentu, do 2033. sam izračunao koliko će ih biti i to bez ikakvog iseljavanja. Bez ikakvih drastičnih promjena ta cifra spada na 400.000”, rekao je Fehratbegović.
A dramatične promjene se događaju – godišnje desetine hiljada ljudi ode iz Bosne i Hercegovine, među njima i žene. Adnan Fehratbegović je na osnovu podataka Eurostata o izdatim boravišnim dozvolama otprilike izračunao potencijalni natalitetni scenario. On je uzeo i manje brojeve iseljavanja nego što to sada jeste i došao do podatka će u 2033., sa iseljavanjem, žena u fertilnom kontigentu biti sasvim sigurno ispod 350.000.
“Broj djece decenijama unazad konstantno pada, tako da je ovo očekivano. Posmatrao sam, na osnovu podataka Eurostata, kako će se kretati broj žena ukoliko se iseljavanje nastavi. Od zvaničnih podataka o broju iseljenih ja sam računao da je svaka 10 osoba žena iz fertilnog kontigenta, a za ukupan broj iseljenih godišnje sam uzeo manje cifre, npr. da će otići po 25.000 godišnje u sljedećim godinama. U toj varijanti žena bi bilo ispod 350.000. Da sam uzeo da je svaka šesta osoba od iseljenih žena, taj broj bi bio još manji, a opet realan”, objasnio je analitičar kako je došao do ovog zabrinjavajućeg broja.
Kanton Sarajevo se dugo, upravo zbog migracija, dobro držao kada je broj novorođenčadi u pitanju. S obzirom na to da je ovaj kanton centar svih dešavanja i mjesto na koje ljudi iz drugih dijelova BiH svakodnevno doseljavaju, alarmantno bi bilo da je i tu loša situacija.
“Ovdje je situacija ista kao u Srbiji i Hrvatskoj – oni kompenziraju gubitak ljudi dolaskom drugih iz BiH. Tako i Kanton Sarajevo kompenzira iseljavanje tako što im dolaze ljudi iz drugih kantona u državi. KS se dosta dugo držao solidno i nije bilo padova, ali se u posljednje vrijeme i tu vide pokazatelji iseljavanja, ako se nastavi ovako osjetit će se i ovdje kriza”, kazao je analitičar Fehratbegović.
Kada govorimo o regiji, ni tu nije sjajna situacija, ali je BiH, prema riječima Adnana Fehratbegovića, najgora.
“Mi u regionu ubjedljivo stojimo najgore od svih. 60-ih godina smo bili na nivou Srbije po broju novorođenih godišnje, sada od Srbije imamo dva i po puta manje, a imamo čak manje i od Hrvatske i to se sve desilo posljednjih nekoliko decenija”, rekao je on.
Njegove prognoze govore da ćemo npr. 2033. godine imati svega tri puta više beba od Crne Gore koja pak im dosta manji broj stanovnika od nas. Srbija i Hrvatska imaju veliki broj iseljavanja, ali to donekle amortizuju iseljavanjem ljudi iz BiH u Hrvatsku i Srbiju.
Zaključak analitičara Adnana Fehratbegovića o ovom problemu je poprilično crn.
“Stanje jeste katastrofa. Sada imamo četiri puta manje beba nego 1960. godine, broj učenika se konstantno smanjuje, za nekih 30-40 posto je manje učenika u posljednjih 14 godina. Svi pokazatelji govore da će se situacija nastaviti i da će stanje biti još gore, stoga vlast pod hitno mora iznaći moduse da riješe ovaj problem“.
