Ako želi da joj ekonomija stane na noge, Bosna i Hercegovina mora pod hitno smanjiti namete na plate radnika, zaključak je Evropske unije.
Među šest prioritetnih mjera koje bh. vlasti odmah moraju donijeti na prvom mjestu je rezanje tih dažbina kako bi se povećala zaposlenost i kako bi ekonomija postala konkurentna.
To stoji i u briselskom sporazumu za rast i zapošljavanje u BiH uz zahtjev da se nameti na plate spuste na ispod 35 posto.
Podatak da je prema istraživanju Svjetske banke od 189 država BiH na 135. mjestu prema kriterijima za “jednostavnost plaćanja poreza”, dovoljno objašnjava situaciju. Međunarodni monetarni fond je izričit: U BiH se mora smanjiti stopa socijalnih doprinosa kroz smanjenje tekućih vladinih izdataka, mora se proširiti porezna baza kako bi se uključilo više izvora, mora se poboljšati učinkovitost u zdravstvenim i penzionim sistemima zamjenom udjela financiranja iz drugih izvora prihoda kao što je PDV. Time bi se smanjila siva ekonomija, rad na crno i povećao broj onih koji plaćaju doprinose.
Siva ekonomija u BiH, odnosno rad na crno, ima ogromne, zapravo dramatične razmjere i jednostavno guši državu i njezinu ekonomiju. Svakako da su ogromni nameti na plate jedan od ključnih razloga.
Kako ističu u Evropskoj uniji, a na osnovi preciznih analiza koje su radili, mnogi poslodavci svjesno izbjegavaju platiti nerazumno ogromne poreze i doprinose na plate zaposlenika i radije plaćaju kazne zbog neprijavljenih radnika.
– Poslodavac na platu radnika od 1000 maraka mora vlastima platiti u prosjeku 600 maraka kroz poreze i socijalne doprinose – stoji u briselskom sporazumu za rast i zapošljavanje u BiH. To u svakom slučaju demotivira poslodavce, sprječava zapošljavanje novih radnika i uništava konkurentnost bh. ekonomije.
Zahtjev da se nameti na plate radnika odmah spuste ispod 35 posto, odnosno da ne prelaze taj postotak, “uvukao” bi BiH u red normalnih evropskih država i zasigurno omogućio nove investicije. Konačni cilj smanjenja tih i takvih poreza i doprinosa je održiva ekonomija i socijalna zaštita.
Iz Evropske unije, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda savjetuju BiH da prouči i primijeni iskustva drugih zemalja.
Od svih država članica Evropske unije najveći porez na plate radnika ima Francuska – 47 posto. U Njemačkoj iznose oko 45, a u Austriji, Italiji, Mađarskoj oko 40 posto. Ispod 30 posto su nameti na plate radnika u Velikoj Britaniji, Islandu i Švicarskoj, a između 30 i 35 posto iznose u Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Bugarskoj.
U zemljama regije također su dažbine niže nego u BiH. Tako, primjerice, na platu od 1000 eura poslodavci u Makedoniji plaćaju poreze i doprinose u iznosu od 540, u Srbiji 670, Crnoj Gori 660, Sloveniji 740 eura. U Bosni i Hercegovini na platu od 1000 eura iznose 800 eura.
(BH-index)
