SARAJEVO – U Bosni i Hercegovini prošle godine zabilježeno je 459 samoubojstava, od toga u Federaciji BiH 230, dok je u manjem bh. entitetu ruku na sebe diglo 229 osoba. U 180 slučajeva samoubojstvo u FBiH su počinili muškarci, a u 50 slučajeva žene.
“Najviše je ljudi u Tuzlanskom kantonu sebi oduzelo život, njih više od 50, zatim u Kantonu Sarajevo više od 30 osoba, dok je najmanje u Bosankopodrinjskom kantonu, samo jedna osoba” – podaci su Federalne uprave policije.
Socijalni status
Najnoviji podaci koji su „Avazu” dostavljeni iz MUP-a RS govore da je 2014. godine 229 osoba počinilo samoubojstvo, od čega 182 muškarca i 47 žena, u većini slučajeva iznad 50 godina starosti. U istom periodu u Banjoj Luci je na sebe diglo ruku 79 građana, što je devet osoba više nego godinu ranije, a u 44 slučaja samoubojstvo je počinjeno vješanjem. Na području Istočnog Sarajeva samoubistvo je počinilo 27 osoba, od čega su 24 muškarca, a način izvršenja suicida u 14 slučajeva je bio vješanje.
Prema podacima istražitelja na polju krvnih delikata, većina suicida u BiH se i počini vješanjem, dok su uzroci različiti, i to starost, strah od samoće i bolesti, nervno rastrojstvo u kombinaciji s osiromašenjem te socijalni status i neizvjesnost, koji su ispred alkoholizma.
“Kada je riječ o maloljetnim osobama, nerazumijevanje i sukob s roditeljima, zatim neusklađeni odnosi u porodici i neuspjeh u školi, osnovni su uzroci samoubojstava, kojih godišnje bude više od 20” – kažu naši izvori iz MUP-ova.
U Bijeljini su prošle sedmice dva muškarca digla ruku na sebe. Dragan Jovanović (64) iz bijeljinskog sela Čađavica pucao je sebi u glavu, a identičan slučaj počinjenja suicida zabilježen je u istoj općini, u ulici Bore Stankovića.
Samo nekoliko dana ranije nezapamćen slučaj dogodio se u Bosanskoj Krupi, kada su samoubojstvo vješanjem počinili majka Dušanka Lukač (83) i sin Brane (55), podsjeća Dnevni avaz.
Apel za pomoć
Komentirajući ove zastrašujuće statistike, psiholog i sudski vještak iz Banje Luke Aleksandar Milić upozorava da je svako razmišljanje o suicidu, planiranje ili pokušaj, zapravo apel koji jedno zrelo društvo treba prepoznati.
“Imamo povećan broj poremećaja mentalnog zdravlja. Suština je da je kod svakog suicida jedna karakteristika – nezdrav stil odrastanja. Mi, kao zemlja, imamo institucije i načelno se ozbiljno bavimo time, ali suštinski, i dalje smo daleko od reakcije” – naglašava Milić.
Niko ne radi na prevenciji
U Srbiji i Hrvatskoj već postoje centri za pružanje emocionalne podrške i prevenciju samoubojstva te besplatni call centri i online podrška.
“Princip rada je takav da svi koji žele povjerljiv razgovor, pozovu naš besplatan broj ili nam pišu. S druge strane je neko stručan ko želi i umije saslušati i pomoći” – rečeno je za Dnevni avaz Centru za pružanje emocionalne podrške i prevenciju samoubojstva u Novom Sadu.
(DNEVNO.BA)
