Navršilo se godinu dana od najvećih poslijeratnih protesta u Bosni i Hercegovini. Njihov značaj i utjecaj na socijalnu svijest, ali i njihov neuspjeh ocijenio je sociolog Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
Ključni problem Mujkić vidi u percepciji većine da se promjene događaju preko noći. Istakao je da procesi u Evropi nedvojbeno ukazuju na to kako se klasna borba vodi na duže staze.“Moramo prihvatiti da se stvari ne mogu promijeniti za jedan dan, jedan mjesec ili jednu godinu. Trebamo proučavati historiju i treba se uputiti u Grčku. Uspjehu ljevičarske Syrize prethodilo je 15 godina iskazivanja neposrednog bunta, traganja za dobrom organizacijom, a tek onda su dobili uspjeh. Dakle, potrebne su godine tokom kojih građani iskazuju nezadovoljstvo”, kazao je Mujkić.
Nakon nemira 7.februara počela je druga faza u obliku tzv. plenuma, koji su se nakon teške organizacije mogli čuti tek u narednih nekoliko sedmica. Nepostojanje zajedničkog glasa i interesi utjecajnih grupa ugušili su skupštine plenuma u gradovima i općinama. Mujkić uspjeh vidi tek nakon dugogodišnjeg djelovanja unutar pluralizma, a nipošto jednoumlja.
“Potrebno je dakle uspostaviti širi društveni dijalog koji se treba artikulirati, a to traje godinama”, rekao je Mujkić potom označivši februarske proteste kao prve korake koje su zemlje poput Grčke i Španije davno ostavile iza sebe.
“Ovo je tek kraj početka nacionalističke vladavine. Pred nama je duži period unutar kojeg građani moraju iznaći snage da se najprije prepozna šta je to zajednički interes”, objasnio je Mujkić.Istakao je da se klasna svijest u Bosni i Hercegovini još uvijek budi, ali da, za razliku od običnih građana, političari itekako imaju razvijenu svijest o klasi kojoj pripadaju. Također, ponovo je napravio usporedbu sa Grčkom ističući kako tamošnji uspjeh ljevice nije uspjeh jedne partije.
“Kada govorimo o Grčkoj moramo znati da iza Syrize stoji cijeli društveni pokret, a ne samo jedna partija u smislu kakve su kod nas. To je pokret koji je stalno u dodiru sa građanima i socijalnim projektima. Oni konstantno osluškuju puls naroda i to onda artikulišu na jedan smislen način”, kazao je profesor Mujkić skrenuvši pažnju na kretnje naroda u ostatku Evrope.“Sve više građana u Evropi pita se šta se desilo sa državom blagostanja. U Evropi se sve više artikuliše domena socijalne pravde, građani se pitaju što smo napravili kompromis sa neoliberalnim kapitalizmom koji je demontirao državu i koji je doprinio rušenju srednje klase. Samim tim, otvoren je politički prostor za radikalno kretanje i ulijevo i udesno. Kapitalizam je osiromašio društva i ponovo pokrenuo klasno pitanje”, zaključio je Mujkić.
