Turski institut za standardizaciju (TSE) donio je standard i za jednu od najpoznatijih turskih poslastica – tursku baklavu, koja od sada mora biti zlatno-žute boje i debljine od najmanje 35 milimetara.
Prema ovoj odluci, standardna turska baklava mora biti u svojoj specifičnoj boji (zlatno-žutoj), ne treba biti jakog preljeva i gustoće. Turska baklava mora biti minimalne debljine 35 milimetara.
Navedeno je također da je u posljednjem periodu primjećen niz nepravilnosti kada je u pitanju proizvodnja baklave, odnosno pokušaja obmane potrošača tako što su u njenoj proizvodnji korišteni pojedini imitacijski materijali.
Neki proizvođači tako su umjesto zelenih pistacija koristili sušeni grašak u prahu ili druge biljne proizvode, te umjesto maslaca korištene su trans masti i drugi imitacijski materijali.
Usvajanjem standarda TSE-a jasno je definiran pravilnik u korištenju namirnica za pravljenje baklave, kao i načini njenog pripremanja obzirom da se baklava u turskim regijama priprema na različite načine.
Inače, baklava je kolač orijentalnog porijekla koji se pravi slaganjem jufke tanko razvijenog tijesta, u nekoliko, obično desetak i više slojeva između kojih se dodaje smjesa mljevenih oraha i naizmjenično sitno ribanog tijesta tirita. Reže se na komade koji su slični rombu. Poslije dužeg pečenja na niskoj temperaturi zalije se agdom (slatkom vodom), kuhanom smjesa vode i šećera.
Baklava je tradicionalno jelo i na Balkanu, kao i na Orijentu. Baklava se u Bosni i Hercegovini tradicionalno smatra kolačem za posebne praznike, te je Bošnjaci pripremaju za Bajram, dok je Hrvati, u dijelovima srednje Bosne, Posavine i Slavonije, pripremaju za Božić.
Navedeno je također da je u posljednjem periodu primjećen niz nepravilnosti kada je u pitanju proizvodnja baklave, odnosno pokušaja obmane potrošača tako što su u njenoj proizvodnji korišteni pojedini imitacijski materijali.
Neki proizvođači tako su umjesto zelenih pistacija koristili sušeni grašak u prahu ili druge biljne proizvode, te umjesto maslaca korištene su trans masti i drugi imitacijski materijali.
Usvajanjem standarda TSE-a jasno je definiran pravilnik u korištenju namirnica za pravljenje baklave, kao i načini njenog pripremanja obzirom da se baklava u turskim regijama priprema na različite načine.
Inače, baklava je kolač orijentalnog porijekla koji se pravi slaganjem jufke tanko razvijenog tijesta, u nekoliko, obično desetak i više slojeva između kojih se dodaje smjesa mljevenih oraha i naizmjenično sitno ribanog tijesta tirita. Reže se na komade koji su slični rombu. Poslije dužeg pečenja na niskoj temperaturi zalije se agdom (slatkom vodom), kuhanom smjesa vode i šećera.
Baklava je tradicionalno jelo i na Balkanu, kao i na Orijentu. Baklava se u Bosni i Hercegovini tradicionalno smatra kolačem za posebne praznike, te je Bošnjaci pripremaju za Bajram, dok je Hrvati, u dijelovima srednje Bosne, Posavine i Slavonije, pripremaju za Božić.
(Anadolija)
