Zahvaljujući menadžmentu tvornice stilskog namještaja Artisan –Artdeco iz Tešnja koja je bila sponzor izrade praktičnog priručnika Zaštite na radu u drvnoj industriji,autora Ahmeta Fetića,dipl.maš.ing. stotinupet radnika ovog kolektiva dobilo je vrijedan vodič iz oblasti bezbjednosti i zaštite na radu.
Promovišući ovaj priručnik novinar i publicista Miralem Begić je kazao da autor, sve što je radio i stvarao,a još nije stao želi da ovjekovječi,zabilježi – radi budućnosti ,ovih današnjih i budućih generacija koje se bave ili će se baviti obradom drveta na razne načine. Priručnikom ZAŠTITA NA RADU U DRVNOJ INDUSTRIJI zaokružio je ciklus od šest stručnih knjiga od ukupno dvadeset koliko ih je do sada napisao. Fetić nije slučajno odabrao 28.april-Sjetski dan zaštite na radu da promoviše priručnik čime je dao veliki doprinos u ovoj oblasti,a spasiti čovjeka od povreda i nesreća je najveća humana stvar. Nevjerovatna je činjenica da se na temu zaštite na radu u drvoj industriji više od 25 godina na BH prostorima niko nije usudio napisati ni slova i zato čestitke Ahmetu Fetiću i njegovim sponzorima što su osjetili trenutak manjkavosti jedne čitave i složene oblasti kada je u pitanju zaštita na radu u drvnoj industriji. Prije više od 40 godina na Zagrebačkom sveučilištu dipl.ing.šumarstva Dereta Bogdan je uradio nešto slično,malu brošurui iz oblasti zaštite na radu sa težištem na šumarstvo,ali u skladu sa tadašnjom zastarjelom tehnologijom i društvenim sistemom u drvnoj industriji. u svoj priručnik posložio u dvadesetdevet poglavlja, konsultujući struku i nauku, konsultujući znamenita imena iz drvne industrije (DESPOTA Vlahu, ŠERLAKA Hamdiju,GOJANOVIĆA Jeru, ŠTAMBUKA Dinka, SINGERA,JUKIĆA,KACAINA,radove RANS-a,tzv.grupe autora iz oblasti sigurnosti i zaštite na radu u industriji Moša Pijade iz Zagreba,Priručnik Saveznog centra za zaštitu i obrazovanje u rudarstvu i industriji itd,daju ovom štivu naučno-izvornu komponentu.Uz 36 dobro odabranih ilustracija iz materije o kojoj govori priručnik i dva grafikona,Fetić je izvrsno obogatio smisao i poruke koje izviru iz priručnika za koji samtra promotor Begić da bi bio odlično srednjoškolsko štivo za učenike drvoprerađivačkog smjera,ali i svakodnevna vodilja za radnike i poslodavce prije nego što upale svoje strojeve i počnu raditi obradu drveta.
Poglavlje „Čovjek na radu“ ima poruku da je zaštita na radu vrlo važna ekonomska komponenta i poslodavcu i zajednici.Koji bi taj poslodavac volio da mu se povređuju radnici? Ma,ni jedan,…Ali,povrede se ipak svakodnevno dešavaju i nastaju,kako ističe Fetić najčešće usljed grešaka koje se sa malo odgovornijim odnosom mogu ukloniti ili ublažiti.
Povrede na radu nastaju i zbog nesigurnih uslova rada za siguran i kvalitetniji rad,zatim nastaju i individualno-zbog prirode svakog radnika,njegovog bahatog odnosa prema sebi,kolegi,mašini,poslodavcu, okolišu…Zar treba dopustiti radniku,ako primjeti da na primjer na cekularu ili bilo kojoj drugoj mašibni zvrči nekakav raštelovani mehanizam,ležaj i sl. a da on za to ne mari,već nastavlja sa radom..zar treba poslovođi ili rukovodiocu pustiti za mašinu nenaspavanog ili psihički opterećenog radnika koji je došao na posao sa nekakvim teškim problemima kod kuće
…Poslodavac treba da zna da mu je zdrav i sposoban čovjek nosilac posla i profita.U protivnom,trpi i on i radnik i zajednica, kako kratkoročno,tako i dugoročno.U novinama ćete pročitati crne naslove:Nastradao drvosječa,Mašina mu osjekla ruku,izgubio šaku,cigaretom izazvao požar,zapalio se silos…itd…
Fetić se dotiče vrlo važnih stvari gdje ukazuje da nije dovoljno poznavati samo radnika,već je neophodno poznavati mjere i sredstva koje treba primjenjivati i poznavati negativne uzroke koji bi mogli ometati normalni tok procesa rada kako bi se preduprijedile opasnosti koje stalno vrebaju. Osim dobro sročenih opštih uputstava zaštite na radu u drvnoj industriji,autor posebno naglašava zaštitu pri radu sa pojedinim mašinama,alatima i strojevima,sa pojedinim procesima,a takvih osvrta i pravila je u priručniku je poredao osamnaest.Ni malo nije zanemarivo poglavlje o profesionalnim oboljenjima u drvnoj industriji,o prvoj pomoći ili o zakonskoj regulativi.
Na žalost u FBiH već petu godinu u ladicama stoji vrlo važan Zakon o šumama koji još nije ugledao svjetlo dana.Entiteti u smislu zaštite na radu u drvnoj i metalskoj industriji koriste preuzete Pravilnike iz 1986.godine.Drvoprerađivačka industrij,sa metaloprerađivačkim sektorom i turizmom po osnovu izvoza danas u BiH čine 40 % BDP.Drugim riječima, drvoprerađivački sektor,po ocjeni Vanjskotrgovinske komore( o tome govore statistički parametri) već drugu godinu zaredom stvara vanjskotrgovinski suficit ,a sve to čine naši stručni majstori iz ove oblasti.
Ukoliko bi se drvoprerađivači upustili u jednu internu sveobuhvatnu analizu na temu:Socijalni aspekti povreda na radu i izostanaka sa posla“ donijela bi im masu pokazatelja: šta znači povređeni radnik u jednoj firmi,koliko košta povređeni radnik i poslodavca i zajednicu,šta znači izgubiti dio tijela ne pridržavajući se mjera zaštite na radu,šta znači nositi na savjesti bilo koga zbog nemara ili nehata,jesu li poslodavci svjesni da im se u sekundi može srušiti sve (usljed većih havarija i nesreća,požara itd), shvatili bi da je ulaganje u ljudske resurse najisplatnije ulaganje.Zdrav čovjek može napraviti čuda,bolestan čovjek nikome nije drag.Uili,kako to napisa autor:Čovjek nema rezervnih dijelova.
Piše: M.Begić
