U Bosni i Hercegovini apsolutno više nema nikakvih
ograničenja i ljudi se ponašaju kao da korone gotovo nikada nije ni bilo,
što nam se zaista može obiti o glavu, upozorio je prim. dr. Ednan
Drljević, načelnik Odjela za infektivne bolesti Kantonalne bolnice Zenica
i član Upravnog odbora Asocijacije infektologa BiH.
Kaže kako je upravo to razlog što je posljednjih dana zauzet
sastancima, kako bi se hitno učinilo nešto da se spriječi pogoršanje stanja
kada je u pitanju moguće širenje zaraze koronavirusom u BiH.
– Mi tražimo pomoć i od Ministarstva pravde, inspekcija, od
svih da se mjere koje su još na snazi zaista i primjenju što sada apsolutno
nije slučaj. Ne pridržava se, po mojim skromnim procjenama, ni 20 posto mjera
koje su još ostale na snazi. Ukidanjem stanja opasnosti je stvoren jedan vakum
u kojem sada treba da kantonalni krizni štabovi preuzmu tu svoju funkciju. Tako
da u tom vakumu imamo još dosta tih nekih pravnih i drugih neriješenih
nedoumica koji ljudi zloupotrebljavaju – naveo je dr. Drljević.
Što se tiče porasta broja oboljelih u Tešnju to ih, navodi,
zabrinjava iz dva razloga.
– Jedan je da se ponovno radi o firmi, kao što je bilo u
Maglaju, odnosno pravnom subjektu u kojem mi kao javno zdravstvo nemamo gotovo
nikakvog utjecaja. Mi stojimo tu da im damo programe rada koji bi oni svi,
zapravo, trebali da imaju, te programe ponašanja u kriznim situacijama. I
stojimo im na raspolaganju za sve pacijente koji su dokazano pozitivni da ih
smjestimo pod zdravstveni nadzor. Međutim, u Tešnju se sada ne pridržavaju ni
toga. Vrlo mali broj ljudi koji su pozitivni iz Tešnja bude upućen pod naš
zdravstveni nadzor tako da je ova naša glavna doktrina po kojoj smo dosad imali
više od 95 posto pacijenata koji su bili baš pod zdravstvenim nadzorom na
Infektivnom odjelu sada gubi na snazi. Pošto je to jedini izvor infekcije,
imamo sada sve više širenja oboljelih unutar porodica. Nemojmo zaboraviti kada
smo ranije imali druge dvije firme, ovakvu istu eksplozivnu situaciju, mi smo
odmah te ljude primali, zadržavali ih kao izvor infekcije izvan matične sredine
i onda nije dolazilo do daljnjeg širenja – kaže dr. Drljević.
Tako da, navodi, u Maglaju više od 90 posto su oboljeli samo
oni ljudi iz te firme i njihovi kontakti, a da su vrlo malo imali širenja u
sredini jer su tada još bile na snazi brojne mjere, ali i karantin.
– Sve to je pomoglo da nije došlo do širenja. Sada u Tešnju
su sve mjere popustili. Ljudi, kao izvor infekcije, ne dolaze pod nazor
Infektivnog odjeljenja tako da sada imamo dosta širenja bolesti u zajednici.
Oko 50 posto je prvih oboljelih iz te firme, a ostali su prvi i drugi kontakti.
Tako da je to sada ono što nas zabrinjava – naglašava dr. Drljević.
S obzirom na povećanje broja oboljelih, kako u Tešnju, tako
i Modriči, dr. Drljević je govorio i o tome da li nam se može desiti slučaj
Sjeverne Makedonije gdje je za dva dana evidentirano 221 oboljela osoba zbog
čega je ponovno uveden policijski sat brojni gradovi stavljeni u višednevnu
karantinu, odnosno gdje je na snazi zabrana kretanja.
Dr. Drljević kaže da vidimo da je u nekim zemljama, koje
nisu u sjevernoj, nego u južnoj hemisferi kao što je Brazil, bolest na vrhuncu
bez obzira na visoke temperature i visoku vlažnost.
– Mi smo svojim mjerama koje smo vodili zaista spriječili to
brzo, eksplozivno širenje bolesti. Međutim, sada smo prerano popustili sve
mjere, mimo svih pravilnika struke. Ni na osnovu kakvih epidemioloških,
infektoloških i medicinskih kriterija nismo popuštali mjere, nego je sve to
bilo više-manje politički, ad hoc doneseno ili su se kopirale situacije i mjere
iz susjednih zemalja. Tako da mi nismo na osnovu svojih parametara praktično
nijednu mjeru olabavili u ovom peridou. A drugo, nismo zadržali nikakvu
kontrolu nad ovim mjerama koje su ostale na snazi – ističe dr. Drljević.
To se, naglašava, posebno vidi kroz obavezno nošenje maski u
zatvorenim prostorijama.
– Uđite bilo gdje u zatvorene prostorije i vidjet ćete da se
samo neke velike firme, koje su ekspoziture nekih stranih banaka, pridržavaju
toga, a da se sve ove naše lokalne firme ne pridržavaju. I što je najgore, niko
ne snosi nikakve posljedice. Isto tako, mi smo jedina zemlja u regionu, odnosno
u Evropi praktično, gdje na jednom prostoru od 350 hiljada stanovnika imamo tri
klastera koji proističu iz firmi. Tako da moramo se pitati zašto je to baš
tako. Zašto tih klastera praktično nema nigdje drugo. Evo, sada imamo nešto u
Modriči, ali drugo nigdje izvan BiH nema klastera firmi – navodi dr. Drljević.
Tako da što se tiče broja oboljelih po broju stanovnika u
pojedinim općinama Zeničko-dobojskog kantona, kaže dr. Drljević, ima ih više
nego što ima Milano.
– Pratim dešavanja u drugim državama i slažem se tom
regionalizacijom uvođenja i primjene mjera kao u Njemačkoj. U Njemačkoj se
mjere, ako se u nekom regionu ili općini pojavi veliki broj oboljelih, odnosno
ako je reprodukcijski broj visok, onda se one automatski uvode na tom lokalnom
nivou. Tako bismo i mi trebali da uvedemo u Maglaju, u Tešnju i gdje god ima
veći broj oboljelih u kratkom vremenskom periodu, gdje je eksplozivan broj
oboljelih. I da te mjere ostavimo na snazi kao što je uradila Sjeverna
Makedonija u najnovijem slučaju – kaže dr. Drljević.
Što se tiče Njemačke, u njoj se, kaže, mjere strogo
kontrolišu svaki dan.
– Kada dolazite u kafić morate ponijeti olovku zapisati kada
ste bili, u koliko sati, koliko ste sjedili i to predati konobaru. Ako izbije
klaster da se zna tačno ko je bio tu, u koje doba, koji je broj telefona, da se
mogu poduzimati mjere. Kod nas apsolutno nikakvih ograničenja više nema –
upozorava dr. Drljević.
