Kako piše Reader's Digest, mnoge poznate i vrlo značajne kulturne znamenitosti su ugrožene kao i mnogi jedinstveni ostaci antičkih vremena i civilizacija koji bi mogli nestati još za vrijeme našeg života.
Shodno tome, donosimo vam listu mjesta koje bi trebali posjetiti:
Stari grad Jerusalem
UNESCO je utvrdio da je to jedno od duhovno najznačajnijih mjesta na svijetu, ali prijeti mu nestajanje. Zidine Starog grada jedno su od njegovih zaštitnih znakova, na Zapadu poznat i kao Zid plača.
To je hodočasničko mjesto za ljude židovske vjere, koje datira oko 20. godine prije Krista. Zid je jedini ostatak Drugog gradskog hrama. Grad je na UNESCO-vom popisu ugroženih kulturnih znamenitosti od 1980-ih jer se otkrilo da raširena urbanizacija predstavlja značajnu prijetnju.
Nacionalni park Everglades
To je “najveći proglašeni suptropski rezervat divljine” u Sjevernoj Americi, prema UNESCO-u, i već je decenijama omiljena lokacija mnogih putnika, međutim vrijeme i ljudske aktivnosti nisu mu naklonjeni.
Njegov je opstanak prvi put doveden u pitanje nakon što ga je poharao uragan Andrew 1993. godine.
Međutim, ljudski utjecaj predstavlja glavnu prijetnju jer se protok vode na tom području smanjio, a utjecaji zagađenja povećali, što je rezultiralo štetnim cvjetanjem algi. Njegov ogroman, raznolik divlji svijet ugrožen je više nego ikad prije.
Veliki koraljni greben
Sigurno ste čuli za drastično povlačenje Velikog koraljnog grebena. Ovaj masivni, nekada uspješni koraljni greben uz obalu Australije jako je narušen, a izbjeljivanje koralja – nuspojava klimatskih promjena – oduzima koralju hranjive sastojke.
To jako šteti bogatom morskom životu koji je ovdje nekada bio razvijen.
Zbog toga pomalo nestaju i veličanstvene boje koje su nekada bile glavno obilježje ovog podvodnog čuda.
Greben je i dalje najveći ekosistem koraljnih grebena na svijetu, ali projekcije upozoravaju da bi šteta na njemu mogla postati nepovratna u sljedećih deset godina.
Nacionalni park ledenjaka
Vjerovatno možete pogoditi šta stoji iza propadanja ovog američkog nacionalnog parka koji se sastoji od 25 masivnih ledenjaka. Naravno, riječ je o klimatskim promjenama.
Tako je 25 ledenjaka koji danas čine park samo dio nekadašnjeg parka sa 150 ledenjaka.
Park je smješten u američkoj državi Montana i sadrži prirodna čuda koja oduzimaju dah.
Zastrašujuće je to da bismo mogli biti jedna od zadnjih generacija koja ga ima priliku posjetiti. Prema Američkom geološkom zavodu, preostali ledenjaci mogli bi početi nestajati već 2030. godine.
Taj Mahal
Teško je zamisliti da je ova monolitna građevina smještena u Agri u Indiji u opasnosti.
Ugrožena joj je sama struktura, ali glavni razlog za zabrinutost je taj što bi indijski Vrhovni sud mogao zatvoriti atrakciju. Sud je upozorio da će ga, ako ga vlada ne bude bolje čuvala, morati zatvoriti.
Zagađenje – kako od turista, tako i zbog industrijalizacije okolnog područja vidljivo mijenja netaknutu površinu građevine.
Napadaju ga i najezde insekata, te muhe koje se razmnožavaju u jako zagađenoj rijeci Yamuna u blizini. To utječe na strukturu građevine posljednjih godina.
Machu Picchu
Smješten u južnom Peruu, Machu Picchu predstavlja ostatke ogromnog kamenog dvorca sagrađenog tokom 15. vijeka. Nažalost, pomalo se obrušavaju.
Nalazište je žrtva pretjeranog turističkog iskorištavanja, koje ima vrlo štetne posljedice, jer se građevina troši.
Uz to, područje koje okružuje Machu Picchu posljednjih je godina urbanizirano, ima dosta klizišta i požara, što je navelo UNESCO da radi na njegovom očuvanju.
Snjegovi Kilimanjara
Jedan od sedam vrhova ove planine pokazuje da klimatske promjene mogu uništiti čak i divove.
Iako sama planina, smještena u Tanzaniji, nije u neposrednoj opasnosti, njen ikonski snježni pokrivač mogao bi nestati i to vrlo brzo.
Istraživanje je pokazalo da je snježna kapa izgubila 85 posto ukupne površine svojih ledenih polja između 1912. i 2007. godine, a preostali led mogao bi biti historija već 2030. godine.
Tvrđave Portobello-San Lorenzo
Iako nisu toliko drevne kao neka od spomenutih mjesta, ove se tvrđave na panamskoj obali smatraju izuzetno historijski značajnim.
Tvrđave Portobello – San Lorenzo Španci su izgradili u Panami u pokušaju zaštite trgovačkih puteva, a građene su tokom dva vijeka, počevši od 1590-ih.
Pokazuju širok raspon arhitektonskih stilova, od dvoraca u srednjovjekovnom stilu do neoklasičnih prevlaka iz 18. vijeka.
Tvrđave se suočavaju s nekoliko izazova – urbanizacija ih je zadesila na kopnu, a na obalnoj strani sve manja obala i erozija predstavljaju prirodne prijetnje. Od 2012. smatraju se ugroženima.
Hatra
Velike ruševine stoje u regiji Al-Jazirah u Bagdadu, u Iraku, koji je bio glavni grad arapskog kraljevstva, a Hatra je mjesto od ogromnog historijskog značaja.
Izdržao je rimsku vojnu silu u drugom vijeku naše ere. U trećem vijeku poslije Krista uništio ga je sasanidski kralj Šapur.
Ruševine su bile neotkrivene do 1830-ih, a Njemački su ga arheolozi započeli iskopavati tek početkom 1900-ih.
Shodno tome, donosimo vam listu mjesta koje bi trebali posjetiti:
Stari grad Jerusalem
UNESCO je utvrdio da je to jedno od duhovno najznačajnijih mjesta na svijetu, ali prijeti mu nestajanje. Zidine Starog grada jedno su od njegovih zaštitnih znakova, na Zapadu poznat i kao Zid plača.
To je hodočasničko mjesto za ljude židovske vjere, koje datira oko 20. godine prije Krista. Zid je jedini ostatak Drugog gradskog hrama. Grad je na UNESCO-vom popisu ugroženih kulturnih znamenitosti od 1980-ih jer se otkrilo da raširena urbanizacija predstavlja značajnu prijetnju.
Nacionalni park Everglades
To je “najveći proglašeni suptropski rezervat divljine” u Sjevernoj Americi, prema UNESCO-u, i već je decenijama omiljena lokacija mnogih putnika, međutim vrijeme i ljudske aktivnosti nisu mu naklonjeni.
Njegov je opstanak prvi put doveden u pitanje nakon što ga je poharao uragan Andrew 1993. godine.
Međutim, ljudski utjecaj predstavlja glavnu prijetnju jer se protok vode na tom području smanjio, a utjecaji zagađenja povećali, što je rezultiralo štetnim cvjetanjem algi. Njegov ogroman, raznolik divlji svijet ugrožen je više nego ikad prije.
Veliki koraljni greben
Sigurno ste čuli za drastično povlačenje Velikog koraljnog grebena. Ovaj masivni, nekada uspješni koraljni greben uz obalu Australije jako je narušen, a izbjeljivanje koralja – nuspojava klimatskih promjena – oduzima koralju hranjive sastojke.
To jako šteti bogatom morskom životu koji je ovdje nekada bio razvijen.
Zbog toga pomalo nestaju i veličanstvene boje koje su nekada bile glavno obilježje ovog podvodnog čuda.
Greben je i dalje najveći ekosistem koraljnih grebena na svijetu, ali projekcije upozoravaju da bi šteta na njemu mogla postati nepovratna u sljedećih deset godina.
Nacionalni park ledenjaka
Vjerovatno možete pogoditi šta stoji iza propadanja ovog američkog nacionalnog parka koji se sastoji od 25 masivnih ledenjaka. Naravno, riječ je o klimatskim promjenama.
Tako je 25 ledenjaka koji danas čine park samo dio nekadašnjeg parka sa 150 ledenjaka.
Park je smješten u američkoj državi Montana i sadrži prirodna čuda koja oduzimaju dah.
Zastrašujuće je to da bismo mogli biti jedna od zadnjih generacija koja ga ima priliku posjetiti. Prema Američkom geološkom zavodu, preostali ledenjaci mogli bi početi nestajati već 2030. godine.
Taj Mahal
Teško je zamisliti da je ova monolitna građevina smještena u Agri u Indiji u opasnosti.
Ugrožena joj je sama struktura, ali glavni razlog za zabrinutost je taj što bi indijski Vrhovni sud mogao zatvoriti atrakciju. Sud je upozorio da će ga, ako ga vlada ne bude bolje čuvala, morati zatvoriti.
Zagađenje – kako od turista, tako i zbog industrijalizacije okolnog područja vidljivo mijenja netaknutu površinu građevine.
Napadaju ga i najezde insekata, te muhe koje se razmnožavaju u jako zagađenoj rijeci Yamuna u blizini. To utječe na strukturu građevine posljednjih godina.
Machu Picchu
Smješten u južnom Peruu, Machu Picchu predstavlja ostatke ogromnog kamenog dvorca sagrađenog tokom 15. vijeka. Nažalost, pomalo se obrušavaju.
Nalazište je žrtva pretjeranog turističkog iskorištavanja, koje ima vrlo štetne posljedice, jer se građevina troši.
Uz to, područje koje okružuje Machu Picchu posljednjih je godina urbanizirano, ima dosta klizišta i požara, što je navelo UNESCO da radi na njegovom očuvanju.
Snjegovi Kilimanjara
Jedan od sedam vrhova ove planine pokazuje da klimatske promjene mogu uništiti čak i divove.
Iako sama planina, smještena u Tanzaniji, nije u neposrednoj opasnosti, njen ikonski snježni pokrivač mogao bi nestati i to vrlo brzo.
Istraživanje je pokazalo da je snježna kapa izgubila 85 posto ukupne površine svojih ledenih polja između 1912. i 2007. godine, a preostali led mogao bi biti historija već 2030. godine.
Tvrđave Portobello-San Lorenzo
Iako nisu toliko drevne kao neka od spomenutih mjesta, ove se tvrđave na panamskoj obali smatraju izuzetno historijski značajnim.
Tvrđave Portobello – San Lorenzo Španci su izgradili u Panami u pokušaju zaštite trgovačkih puteva, a građene su tokom dva vijeka, počevši od 1590-ih.
Pokazuju širok raspon arhitektonskih stilova, od dvoraca u srednjovjekovnom stilu do neoklasičnih prevlaka iz 18. vijeka.
Tvrđave se suočavaju s nekoliko izazova – urbanizacija ih je zadesila na kopnu, a na obalnoj strani sve manja obala i erozija predstavljaju prirodne prijetnje. Od 2012. smatraju se ugroženima.
Hatra
Velike ruševine stoje u regiji Al-Jazirah u Bagdadu, u Iraku, koji je bio glavni grad arapskog kraljevstva, a Hatra je mjesto od ogromnog historijskog značaja.
Izdržao je rimsku vojnu silu u drugom vijeku naše ere. U trećem vijeku poslije Krista uništio ga je sasanidski kralj Šapur.
Ruševine su bile neotkrivene do 1830-ih, a Njemački su ga arheolozi započeli iskopavati tek početkom 1900-ih.
Osim što je postala UNESCO-vom svjetskom baštinom, Hatra je ovjekovječena i kao hram prikazan u Egzorcistu.
Nažalost, postao je meta ISIS-a 2015. godine. Militanti su napali strukture i uništili kipove, pokušavajući demontirati ostatke politeizma. Nakon toga ga je UNESCO proglasio ugroženom baštinom.
Nan Madol
Ovaj nevjerovatni arhitektonski dragulj drevnog svijeta datira iz 1200-ih. Prostire se na više od 100 otoka i otočića koji okružuju Federativne Države Mikronezije, sjeveroistočno od Papue Nove Gvineje.
Tokom 1200-ih do 1500-ih, urođenici otoka Pohnpei izgradili su prostrani “grad na vodi”, izgradivši više od 100 umjetnih otočića od koraljnih gromada i bazalta.
Zapanjujuće prostranstvo, netaknuto stotinama godina, dokaz je domišljatosti i vještine drevnih pacifičkih otočnih naroda.
Međutim, snage prirode ovog puta predstavljaju opasnost za nju jer biljke, oluje i šteta od vode zadiru u impresivne građevine. Na popisu je ugroženih nalazišta UNESCO-a od 2016.
klix.ba/zosradio.ba
