Krizni štab Federalnog ministarstva zdravstva jučer je donio
nove Naredbu i Preporuke koje se primjenjuju od 26.10. te ih dostavio kriznim
štabovima kantonalnih ministarstava zdravstva na daljnje postupanje –
piše Patria.
Vezano za testiranje, u cilju brže i efikasnije
laboratorijske detekcije koronavirusa novom naredbom “nalaže se svim
kantonalnim ministarstvima zdravstva da u suradnji sa zavodima zdravstvenog
osiguranja kantona/županije, kao i drugim zdravstvenim ustanovama, stave u
funkciju sve resurse i kapacitete laboratorija verificiranih od strane
Federalnog ministarstva zdravstva, kao i Veterinarskog fakulteta Univerziteta u
Sarajevu – Laboratorij za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja, kao
podršku javnom sektoru zdravstva”.
Također, naredbom se u svrhu unaprjeđenja odgovora na
pandemiju COVID-19, kod pacijenata sa izraženim kliničkim simptomima
karakterističnim za ovo oboljenje (sukladno definiciji slučaja), osim PCR
temeljnih testova, koji ostaju zlatni standard za dijagnostiku, preporučuje i
korištenje antigenskih testova (Ag-RDT)”.
“Antigenski testovi se mogu koristiti u situacijama kada je
PCR nedostupan ili kada je potrebno duže vrijeme za obradu. Antigenski testovi
za detekciju SARS-CoV-2 moraju ispunjavati minimalne zahtjeve: ≥80%
senzitivnost i ≥97% specifičnost u usporedbi sa referentnim PCR testom” stoji u
naredbi uz napomenu kako se testiranje Ag-RDT testovima treba provoditi prema
uputama proizvođača i unutar 5-7 dana nakon pojave simptoma.
“Negativan rezultat antigenskog testiranja ne može u
potpunosti isključiti aktivnu COVID-19 infekciju, te je kod simptomatskih
pacijenata potrebno ponovljeno testiranje PCR testom. Testiranje Ag-RDT
testovima u svrhu i dijagnostike, može se provoditi samo u
javnozdravstvenim ustanovama”, stoji u naredbi.
Antigenski testovi ne dokazuju genetske sekvence virusa kao
što je to slučaj kod PCR-testa, već pronalaze proteine koji ukazuju na virus.
Ti testovi izgledaju poput onih za trudnoću, ali ih još nema u ljekarnama, već
test provodi medicinsko osoblje. Uzima se bris iz nosa ili usta te se prati
hoće li jedna od dvije plave crte pokazati pozitivan rezultat. Tako medicinsko
osoblje u roku od 15 minuta može saznati je li neki pacijent akutno inficiran i
može li zaraziti druge ljude te ga se u pozitivnom slučaju može po potrebi
odmah izolirati.
Prednost toga je, dakle, da se ne mora ništa slati u
laboratorij, jer se vrlo brzo i fleksibilno može testirati na licu mjesta. Tako
bi se možda moglo spasiti tisuće ljudskih života i širenje virusa usporiti i u
siromašnijim zemljama. Ti testovi omogućuju masovna testiranja zdravstvenog
osoblja koji u zemljama s nižim dohotkom razmjerno često umiru za vrijeme neke
pandemije. Brzi testovi bi se mogli koristiti i u obrazovnim institucijama, na
radnim mjestima i u sektoru njege starijih i nemoćnih.
Velika mana mnogih tih brzih antigen-testova je, međutim,
što većina njih nije tako pouzdana kao PCR-testovi iz laboratorija. Prije svega
se brzim testovima tek nastale zaraze dijelom previđaju.
Ipak se sve više medicinara zalaže za široko korištenje
antigenskih testova, jer se tako može otkriti veći broj inficiranih prije nego
što se razviju simptomi. Ti testovi, naime, mogu posebno dobro prepoznati
zarazu kad je količina virusa na najvišoj razini. To je ujedno trenutak u kojem
su zaražene osobe najopasnije kao takozvani „superspreaderi”, odnosno u
stadiju u kojem najlakše i najviše šire zarazu, često i sami ne znajući da to
rade, jer su asimptomatični.
