Prve reinfekcije koronavirusom su u Bosni i Hercegovini, ali
i svijetu zabilježene još prošle godine. Do ovog trenutka BiH ipak nema
podataka o tome koliko je takvih slučajeva, a u javnosti često možemo čuti da
je sve više novih slučajeva zaraze.
Na Medicinskom fakultetu u Grazu je nedavno provedeno
istraživanje koje utvrđuje da je rizik od ponovne zaraze koronavirusom za 91
posto manji sedam mjeseci nakon prve infekcije, odnosno da sedam mjeseci nakon
zaraze opada broj antitijela koja nas čuvaju od infekcije.
Drugo istraživanje koje je objavljeno na MedRxiv kaže da mlađe osobe u velikoj mjeri imaju
mogućnost da se ponovo zaraze koronavirusom, što u konačnici može dovesti do
veće stope reinfekcija među ovom populacijom.
U posljednje vrijeme medicinski radnici u BiH upozoravaju
upravo na to da sve češće mlade osobe obolijevaju od koronavirusa, međutim ne
iznose ili ne znaju razloge za to, a kako ne postoji nikakva evidencija o
ponovnim zarazama, ne može se utvrditi ni da li su reinfekcije jedan od faktora
velikog broja zaraženih.
Svjetske studije također upozoravaju i na genetske mutacije
virusa i nove sojeve za koje tvrde da su zarazniji, a neki i smrtonosniji. U
mnogim zemljama su upravo ovi sojevi jedan od razloga pogoršanja epidemiološke
situacije, a zemlje poput Velike Britanije detaljno prate te varijacije virusa
kako bi znale u kojem smjeru treba ići njihova borba protiv epidemije.
Zašto je važna evidencija reinfekcija i novih sojeva virusa
U Bosni i Hercegovini, kao i za reinfekcije, ne postoji
nikakva evidencija ni o zastupljenosti novih sojeva. Do sada je sekvencirano
svega nekoliko uzoraka i utvrđeno je samo da su varijante koronavirusa
zastupljene u državi. Za sekvenciranje je potreban i novac koji
Veterinarski fakultet u Sarajevu trenutno nema, međutim mnogo toga o infekciji
novim sojem može reći i klinička slika oboljelih.
Evidencija reinfekcija bi bila još jednostavnija od detekcije
novih sojeva s obzirom na to da uopšte ne zahtijeva novac, a sve što je
potrebno jeste detaljno bilježenje podataka koje šalju centri za testiranje. U
Zavodu za javno zdravstvo KS pak kažu da takva statistika do sada nije bila u
domenu njihovog posla, a Federalni zavod se bori i s osnovnim podacima o
koronavirusu, kao što su novozaraženi, umrli i aktivni.
Bez jasne slike o jednom i drugom, mi ne možemo znati da li
su za reinfekcije krivi upravo novi sojevi koronavirusa ili kratko trajanje
imuniteta nakon prve zaraze, a za stvaranje te jasne slike o epidemiji, u
cijelom svijetu su zaduženi epidemiolozi. Oni su ti koji predlažu restrikcije
na osnovu epidemiološke slike, a nedostaju im bitni podaci.
Osim što se bez tih informacija teže pravovremeno izboriti
sa širenjem epidemije, to među stanovništvom stvara i strah koji umnogome
uzrokuje psihičke probleme u vidu anksioznosti i depresije, a svjedoci smo da u
ovako teškom vremenu mnogi opravdano hodaju po marginama razuma.
