Zaključno sa 30. novembrom ove godine, u BiH su bila blokirana 103.884 računa privrednih subjekata, što je povećanje za čak 630 u odnosu na mjesec ranije, kada je evidencija Centralne banke (CB) BiH pokazala da broj blokiranih računa iznosi 103.254.
Koliko god ovaj broj djeluje zabrinjavajuće, stručnjaci ističu da to nikako ne može biti realan prikaz stanja, jer se radi o podacima koji se akumuliraju godinama i sigurno je da je dio firmi već odavno stavio katanac na bravu, pa se ne može tačno znati koliko je privrednika u ovom trenutku zaista u stvarnom problemu.
A prateći podatke CB BiH, trenutno 56.568 firmi ima blokiran bar jedan račun, što je, kako su naveli, za 161 firmu više u odnosu na prethodni mjesečni podatak.
“I u ovom mjesečnom izvještaju o blokiranim računima u registru transakcijskih računa Centralne banke, koji sadrži 4.186 stranica ili za 27 više u odnosu na prethodni mjesec, navedena su pravna lica iz različitih oblasti – privredna preduzeća, agencije, udruženja, opštine, zadruge, sportske i zdravstvene organizacije te subjekti koji se bave uslužnim djelatnostima”, stoji u obrazloženju CB BiH.
Slaviša Raković, ekonomista, kaže da u ovoj priči, prije svega treba shvatiti da registar računa sa CB BiH nije pravi i operativan registar računa kao što je to, na primjer, u Narodnoj banci Srbije, gdje se vrše i blokade računa i prinudne naplate.
“Ovdje se radi više o evidenciji i ona se nikada ne čisti. Znači, ovo je akumulirani broj računa otkako CB evidentira, nikada nije čišćen, jer nema dokumentovanog slijeda koji bi omogućio da se to vjerodostojno čisti. Ja nemam predstavu kakva je realna slika ovdje. Prije nekih šest ili sedam godina, broj je bio nekih 60.000 računa. Kao što vidite, ništa to ne znači, to se samo nakupilo. Većina subjekata koji su tada bili blokirani vjerovatno da više i ne postoji. S obzirom na to kakav nam je Zakon o likvidaciji i stečaju, sigurno je da pola tih što je blokirano postoji, ali u mrtvom stanju”, pojašnjava on.
Ističe da se u broju od 630 ne zna da li se to odnosi na broj poslovnih subjekata ili samo na broj blokiranih računa.
“Jedna firma može imati pet računa, pa da svih pet bude blokirano. To je prva stvar. Drugo, sve ovo je tipično, blokade računa su oblik prinudnog izvršenja obaveza, a vjerujem da je tu možda bilo i dobrovoljne blokade tako da to nije ništa neuobičajeno ili nešto što bi nam sada reklo neki podatak o zdravlju naše privrede”, kaže Raković.
Na već pomenuto zdravlje privrede, ovaj stručnjak navodi i da u BiH postoji zdrav dio privrednog svijeta, ali i onaj sporni dio.
“To je siva zona, dio gdje razni lopovi, neuspješni mešetari, operišu sa registrovanim firmama bez adekvatnih sredstava i normalno da u okviru tog poslovanja vrlo brzo dođe do problema i ovakvih dešavanja”, navodi Raković.
Na pitanje može li se to riješiti, odgovara da bi svaka politika trebalo da gleda u pravcu toga kako da olakša život građanima, ali i privrednicima.
Konkretno u ovom slučaju, kaže, trebalo bi da se redefiniše uloga CB BiH.
“A to znači da se ona uopšte ne bavi ovim registrom, pa da to rade APIF-i, kao što je bilo ranije. Ili da CB preuzme jaču ulogu koja se sastoji u tome da imamo glavni račun i sporedne račune, blokadu računa preko Centralne banke BiH. Ali to bi vjerovatno podrazumijevalo i izmjene Zakona o Centralnoj banci BiH”, navodi on, sve zaključujući riječima:
“S obzirom na političko stanje ovdje, teško je zamisliti da će se nešto promijeniti. Rješavanje tih statističkih problema, evidencija o blokiranim računima, vođenja registara firmi, registara likvidacije i stečaja u suštini odmaže u tome kako posmatramo privredu. Zato oni koji koriste ovaj broj računa da pokažu da je nešto loše, nemaju temelj za to, ali nemaju ni osnova da pokažu da je nešto dobro.”
Izvor: nezavisne.com
