Ličnu kartu Bosne i Hercegovine trenutno nema 248.206 građana, podaci su Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA). Samo u Kantonu Sarajevo u toku ove godine predviđa se istek važnosti oko 73.000 ličnih karata. Razlog za to je činjenica da ističe desetogodišnji rok važenja dokumenata izdatih 2003/2004. godine.
PROMJENA PREBIVALIŠTA
Za zamjenu lične karte potreban vam je zahtjev koji se dobija direktno na šalteru, uplatnica od 18 KM i stara lična karta. Cijela procedura traje od 10 do 15 minuta ako na šalterima nema gužve. No, to je samo u slučaju kada u međuvremenu nije dolazilo do bilo kakve promjene podataka, u prvom redu mjesta prebivališta.
Za promjenu adrese prebivališta biće vam potreban tzv. PBI-1 obrazac, u okviru kojeg kao osnov za prijavu prebivališta prilažete dokaz o vlasništvu, suvlasništvu ili posjedu kuće, stana ili objekta na koje želite da upišete svoje prebivalište. Mjesto prebivališta možemo dokazati i ovjerenim ugovorom o zakupu ili potvrdom da smo pred nadležnim organom pokrenuli određeni spor o vlasništvu, odnosno postupak legalizacije ili uknjižavanja stana, kuće ili objekta. Valjanim dokazom smatra se i ovjerena izjava stanodavca o tome da daje pristanak da određeno lice bude prijavljeno na njegovoj adresi.
Za neposjedovanje ličnih dokumenata propisane su kazne od 30 do 300 KM
A šta u slučajevima kada vam stanodavac, iz sebi poznatog razloga, ne želi potpisati pomenuti dokument?
“Državljaninu Bosne i Hercegovine koji ne može da pribavi taj dokaz ili bilo koji drugi dokaz koji je naveden u samom zakonu, zakon daje mogućnost da se obrati nadležnom organu socijalne zaštite, iako on nije evidentiran kao korisnik pomoći, da zajedno pronađu neko rješenje, odnosno način na koji će pribaviti određene dokaze. Dakle, licu koje nema mjesto i adresu stanovanja, nadležni organ socijalne zaštite može omogućiti da prebivalište prijavi na adresi ustanove socijalne zaštite”, priča nam Adisa Babović Šahović, stručna savjetnica za prvostepeno rješavanje u MUP-u KS-a.
Jedno do olakšanja zasigurno bi bila praksa da navedene podatke kantonalni MUP-ovi traže službenim putem od ostalih institucija, umjesto što građani sve to moraju sami prikupljati, stvarajući gužve, trošeći vrijeme, ali i novac kroz plaćanje raznih taksi. Napredak je vidljiv u Kantonu Sarajevo, gdje u postupcima prijave i odjave prebivališta i boravišta građani od prošle godine ne moraju prilagati ZK izvadak, jer uposlenici MUP-a KS-a imaju mogućnost uvida, pretrage i štampe izvoda iz elektronske evidencije zemljišnih knjiga za nekretnine KS-a.
“Ovo je samo jedan od projekata digitalizacije, interne i javne, koji planiramo provesti u narednom periodu, a sve s ciljem bržeg, efikasnijeg i sigurnijeg poslovanja samih službenika, te rasterećenijeg i jednostavnijeg pristupa neophodnim dokumentima građana Kantona Sarajevo”, poručio je resorni ministar Admir Katica.
Put kojim bi se trebali kretati svi kantoni, kada je ova vrsta problema u pitanju, prema mišljenju delegata u Domu naroda FBiH Albina Zuhrića, viši je stepen digitalizacije, duža trajnost dokumenata, ali i prebacivanje nadležnosti sa kantona na više nivoe.
“Možemo ići u pravcu da važenje identifikacionih dokumenata bude duže nego što je sada. Naravno, proces samog izdavanja dokumenata treba što više pojednostaviti na način da građani imaju mogućnost da i određenih broj pripremnih aktivnosti odrade u elektronskoj formi kako ne bi morali čekati na šalterima”, govori nam Zuhrić.
Iz IDDEEABiH tvrde da su spremni nositi se sa povećanim brojem zahtjeva u ovoj godini, no stvar bi se uskoro mogla zakomplikovati zbog manjka novca.
“Ako je u pitanju budžet koji je primarno planiran za 2024. godinu, te ukoliko bi se držali odobrenog okvira koji smo dobili, potrebna su još četiri miliona KM samo za redovno izdavanje dokumenata za koje bi moglo biti nužno osigurati dodatne resurse, kako bi IDDEEA BiH efikasno obradila povećan broj zahtjeva”, tvrde iz IDDEEABiH.
15 DANA ROKA
Osim povećanja budžeta, iz IDDEEABiH kažu da bi se ovaj problem trebao rješavati kroz implementaciju digitalnih tehnologija i reorganizaciju procesa, uz istovremeno minimiziranje birokratske prepreke i gužve u nadležnim službama.
Podsjećamo, rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje lične karte je 60 dana nakon navršenih 18 godina života ili 60 dana nakon što se lice stalno nastani u BiH ako je navršilo 18 godina. Rok za podnošenje zahtjeva za zamjenu lične karte je 15 dana prije isteka važeće, piše Oslobođenje.
