Služba za poslove sa strancima BiH evidentirala je u aprilu 8.374 migranta, što je za 15 odsto više nego u istom periodu lani, saopšteno je u najnovijem izvještaju o mobilnosti migranata Međunarodne organizacije za migracije.
Kako su saopštili, broj neuspjelih graničnih prelazaka u Hrvatsku i dalje je visok, a 76 odsto ispitanika je izjavilo da su u aprilu 2024. godine pokušali i nisu uspjeli preći granicu barem jednom.
“Većina migranata stiže do Sarajeva i putuje u Bihać kako bi pokušali preći granicu sa Hrvatskom na području Velike Kladuše. Neki migranti napuštaju BiH i oko područja Bosanske Gradiške, Srpca i Orašja”, navedeno je.
Dodaju da iz Crne Gore većina migranata prelazi u BiH sa graničnog prelaza Metaljka, a neki migranti su u BiH ušli i na području graničnog prelaza Vraćenovići, odnosno Deleuša.
Istakli su da u BiH migranti dolaze preko istočne granice sa Srbijom ili granice sa Crnom Gorom, južnije. Najviše ljudi je ušlo na područje između Zvornika i graničnog prelaza Šepak, dok su ostale ulazne tačke iz Srbije bile oko Bratunca.
“Sedamdeset pet odsto ispitanika već je barem jednom pokušalo preći granicu s Hrvatskom. Šest odsto ovih pokušaja bilo je uz pomoć krijumčara. Gotovo svi ispitanici su izjavili da nisu uspjeli jer su ih vlasti presrele i vratile, dok je preostalih jedan odsto ispitanika reklo da se to desilo zbog zatvaranja rute. Samo dva ispitanika izjavila su da ne bi ponovo pokušali da pređu granicu. Ispitanici koji su učestvovali u anketi koriste društvene mreže i instant poruke kako bi organizovali svoja putovanja u zapadnu Evropu. Najčešće korištene platforme su WhatsApp, Facebook i Viber”, dodaju.
Ukupno gledano, najviše migranata je iz Sirije, a slijede Avganistan, Maroko, Nepal i Turska. Više od tri četvrtine ispitanika iz Sirije i Turske izjavilo je da namjerava putovati u Njemačku. Državljani Avganistana su najviše spominjali Njemačku, Italiju i Francusku, dok su prve tri destinacije za državljane Maroka bile Italija, Francuska i Španija. Ispitanici iz Nepala rekli su da im je cilj da putuju u Njemačku, Španiju i Italiju.
Sudeći prema mini-ispitivanju unutar fokus grupe koju su uradili anketari IOM-a, prosječna dužina boravka migranata u BiH bila je 36 dana, šest dana duže nego u martu 2024. i 11 dana duže nego u februaru 2024. godine. Osamdeset tri odsto ispitanika, kako je istaknuto, ušlo je preko jednog od pograničnih područja sa Srbijom, dok je devet odsto ušlo iz Crne Gore. Preostalih šest odsto je ušlo avionom. Od 35 ljudi koji su stigli avionom, 27 je bilo iz Turske, četiri iz Kine, tri iz Somalije i za jednog ispitanika ova informacija je nepoznata.
Na pitanje da li su ih pratili ljudi koji su im olakšali prelazak granice, 39 odsto ispitanika je izjavilo da su bili u pratnji. Poređenja radi, u martu 2024. godine 45 odsto ispitanika izjavilo je da su imali pomoć, dok je u februaru 2024. godine 54 odsto izjavilo da su imali pomoć.
Oko 90 odsto ispitanih je izjavilo da su pješačili, dok je 81 odsto reklo da su putovali autobusom između nekih ključnih lokacija. Osim autobusom, 27 odsto je izjavilo i da su uzeli taksi. Intervjui ključnih ispitanika otkrili su da je prosječna cijena taksija po osobi unutar BiH oko 50 evra.
“Sedamdeset pet odsto ispitanika već je barem jednom pokušalo preći granicu s Hrvatskom. Šest odsto ovih pokušaja bilo je uz pomoć krijumčara. Gotovo svi ispitanici su izjavili da nisu uspjeli jer su ih vlasti presrele i vratile, dok je preostalih jedan odsto ispitanika reklo da se to desilo zbog zatvaranja rute. Samo dva ispitanika izjavila su da ne bi ponovo pokušali da pređu granicu”, naglašeno je.
