Broj zabilježenih slučajeva mišje groznice ove je godine u
velikom porastu u Sloveniji, a prvi smrtni slučaj od ove groznice zabilježen je
prije nekoliko dana i u BiH.
Opasnost od prenosa zaraze pojavljuje se i u ljetnim
mjesecima, sve do sredine jeseni. Vrh epidemije je krajem juna i početkom
jula.
Iz mikrobiološkog labaratorija Medicinskog fakulteta u
Ljubljani kazali su da imaju mnogo posla.
Oni jedini dijagnostikuju hantavirusnu zarazu koja
izaziva mišju groznicu, a dijagnostikuju i korona virus.
Od 516 preuzetih uzoraka na hantavirus pozitivno je bilo
203, a neki oboljeli su zbog visoke temperature mislili da su se zarazili
korona virusom.
Stručnjaci s Medicinskog fakulteta u Ljubljani kazali
su da nisu očekivali da će se epidemija mišje groznice nakon one iz 2019. tako
brzo ponoviti.
Do sada nije bilo teških komplikacija, ali bolest može
teško oštetiti jetra, a pacijent završiti na dijalizi.
U Sloveniji nije bilo smrtnih slučajeva, čemu pridonosi i
brzo prijavljivanje bolesti jer zdravstvene vlasti pred svaku sezonu izdaju
uputstva kojima se rizične grupe pozivaju na oprez te upozorenja kako
spriječiti unošenje virusa u organizam.
Moguće se zaraziti udisanjem prašine od mišjeg izmeta u
kojoj je virus, na primjer pri čišćenju podruma i ostava, kod radova u šumi, u
skladištima, na njivi, pa čak na odmoru u prirodi, prilikom kampovanja…
Prostorije u kojima su bili glodavci treba
prozrokovati barem 30 minuta, treba nositi masku i koristiti
dezinfekcijska sredstva, a ukoliko prostoriju treba mesti, mora se paziti kako
se prašina s virusom ne bi širila prostorijom.
zosradio.ba/rtvslon.ba
