Broj gladnih u BiH raste: Svaka peta osoba živi ispod granice siromaštva

/

Građani Bosne i Hercegovine strahujući odlaze u kupovinu. Nisu sigurni kakve će ih cijene dočekati taj dan. Razlozi za poskupljenja ih više ne zanimaju, znaju da moraju štedjeti na svemu i da se više nemaju čega odreći. Svega su se već odrekli, privatnih doktora, kina, pozorišta, dobrih komada odjeće, kafane… Akcijski leci postali su redovna literatura.

SKUPLJI OD NJEMAČKE

Siromašni smo i nezaposleni, a polovica onih koji rade primaju platu koja je duplo manja od potrošačke korpe. Bez povećanja plata će se u našoj državi umirati od gladi.

Ipsosovo istraživanje “Evropski barometar o siromaštvu i nesigurnosti” utvrdilo je da skoro 40 posto Evropljana ne može da priušti tri obroka dnevno. Skoro svaki treći Evropljanin rekao je da je preskočio obrok kada je bio gladan. Ozbiljnost situacije se najbolje ogleda u odgovorima pojedinih roditelja koji ograničavaju svoju ishranu kako bi prehranili djecu. Gotovo svaki treći stanovnik Starog kontinenta opisuje svoju finansijsku situaciju kao nesigurnu, ali i tvrdi da bi neočekivani trošak mogao drastično da ugrozi već godinama ozbiljno načeti budžet. Ostali kompromisi koje ljudi prave odnose se i na to da ne pale grijanje, zajme novac ili se ne liječe.

”Zaposleni mjesecima nisu primili platu”, “Građani BiH jedva sastavljaju kraj s krajem”, “Čija je sramota gladan narod?”, “Građani se pitaju da li je bolje biti u zatvoru, ali sit?!”, “U BiH slijede nova poskupljenja, građani s pravom strahuju”, “U BiH ljudi idu na spavanje gladni”… Ovo su naslovi koje čitamo svaki dan. Vjerovanje u to da novinari pretjeruju kako bi povećavali tiraže na ljudskoj muci traje sve do prvog odlaska u kupovinu. A tamo cijene više nego u Njemačkoj.

Kilogram brašna u Njemačkoj košta od 0,98 do 3,70 KM, dok bh. građani moraju izdvojiti od 1,29 do 2,80 KM. U našoj zemlji litar ulja košta od 2,59, do 3,09 KM, a u Njemačkoj se cijene ulja kreću od 2,93 do 3,91 KM. Deset jaja u Njemačkoj košta 3,11 KM, a u BiH od 3,95 do 4,29 KM. Kada je riječ o krompiru, vreća od pet kilograma u Njemačkoj košta 6,50 KM, dok je kod nas osam maraka. – Čujete stalno one koji govore narod je gladan. Nije, lažu da je gladan narod. To nije tačno, narod je lijepo obučen, izađite pa pogledajte. Kakve su ovo demagogije, kaki’ gladan narod, đe je gladan narod, koji narod je gladan, šta?! Imamo kuhinje, pa naravno da imamo kuhinje, izjavio je Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska.

Nije Dodik jedini koji misli da se u BiH i ne živi tako loše, a ekonomska analitičarka Svetlana Cenić u izjavi za BN kaže da državu “savršeno boli uvo za građane, apsolutno ih ne zanimamo”.

I dok političari sa budžetima teškim na milione i platama od po nekoliko hiljada maraka ne primjećuju gladne sugrađane, redovi ispred javnih kuhinja sve su duži. Ako poslušate Dodika i izađete da vidite, kao što smo i mi, zateći će te majke, djecu, penzionere, nezaposlene kako čekaju obrok ispred javne kuhinje. Zahvalni su, ali im nije previše do razgovora. Jedva čekaju otići sa svojim lončićima i kruhom.

Amina Omičević iz UNDP-a u BiH kaže da je istraživanje koje je Razvojni program UN-a nedavno proveo pokazalo da 32,6 posto ispitanih sebe definiše kao osobe “s nedovoljnom opskrbom hranom”.

– Opći indeks sigurnosti opskrbe hranom pokazuje da je 77,7 posto ispitanih izloženo riziku od nedostatka hrane i nesigurnosti da dođu hrane. S obzirom na činjenicu da se gotovo 19.000 ljudi u 2023. godini u BiH hrani u javnim kuhinjama ili posredstvom sličnih organizacija za podjelu besplatnih obroka, sigurno je da postoji veliki broj njih koji su u situaciji prehrambenog siromaštva. Danas je broj korisnika javnih kuhinja veći nego u toku pandemijskih godina, a i broj samih kuhinja je u porastu, kaže Omičević.

Napominje da je primjetan nesrazmjer u geografskoj raspoređenosti javnih kuhinja, odnosno da imamo ljude kojima je potreban obrok, ali da im usluga podjele besplatnih obroka uopšte nije dostupna.

Humanitarno udruženje Pomozi.ba otvorilo je restorane dobre volje u Sarajevu, Travniku i Bihaću, u kojima se sada hrani hiljadu osoba.

– To su ljudi koji imaju minimalna ili gotovo nikakva primanja. Njima je teško izdvojiti novac za hranu pored svega ostalog što moraju platiti. Mi im pomažemo s gotovim obrocima, a stotinama ljudi pomažemo i sa mjesečnim paketima, sa kvalitetnim prehrambenim i higijenskim proizvodima. Na taj način pokušavamo olakšati tim ljudima život, kaže nam Maja Arslanagić-Hrbat, glasnogovornica Udruženja Pomozi.ba, ističući da u posljednje vrijeme sve veći broj ljudi od njih traži pomoć.

Pomalo nestvarno zvuči da su se i pored svega napisanog u BiH bacale ogromne količine hrane. Govorimo o hrani koju su trgovački lanci uništavali, jer im je to bilo jeftinije, nego donirati i na to platiti PDV. Početkom oktobra počelo je doniranje hrane koja je oslobođena plaćanja PDV-a.

HRANA ZA PRAZNIKE

– Vrijednost ove donacije bila je 20.000 maraka, čime smo uspjeli obradovati brojne naše građane. Više od 760.000 obroka se u BiH baci svakog dana, dok u našoj zemlji svaka peta osoba živi ispod granice siromaštva, a radi 50 javnih kuhinja. U Sarajevu ćemo uskoro imati konferenciju na kojoj ćemo pokušati pronaći najlakši i najbrži način da hrana dođe do onih kojima je potrebna, a da istovremeno ne otežamo proces doniranja donatorima, kompanijama u BiH, te proces prihvatanja hrane javnim kuhinjama. Konferencija će označiti početak velike kampanje s obzirom na to da se bliže praznici, da pokušamo svim javnim kuhinjama omogućiti da prime donacije hrane, kaže Adela Čomić iz Fondacije Mozaik, piše Oslobođenje.

Ukoliko imate vijest a želite to podijeliti s nama pošaljite nam sadržaj putem kontakt forme. Ako imate najavu događaja ili poznajete neku osobu o kojoj biste voljeli da čitate budite slobodni da nas kontaktirate. Osim kontakt forme Vaše materijale možete slati i putem vibera na broj 061/388-818

Povezani postovi

Građani BiH će do kraja godine imati digitalne novčanike

Direktor Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka...

Snižena cijena peleta i ogrevnog drveta

Cijene peleta i ogrevnog drveta u Republici Srpskoj znatno...

Traži se firma za štampanje glasačkih listića, bit će utrošeno 77 tona papira

Centralna izvorna komisija Bosne i Hercegovine raspisala je nabavku za usluge štampanja i...

U BiH zaposlene 852.921 osoba, najviše u prerađivačkoj industriji i trgovini

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u...