Posljednjih godina u medijima se često izvještava o gubitku interesa kod ljudi za čitanjem knjiga ili općenito posjeti bibliotekama. Sve navedeno je bio povod da saznamo kakva je situacija u Tešnju u ovom segmentu.
Odgovore smo potražili od Osme Hurića, koji je na poziciji direktora Opće biblioteke Tešanj nepune dvije godine.
Prema riječima našeg sagovornika bio je pozitivno iznenađen kad je riječ o čitalačkim navikama na prostoru općine Tešanj. Ističe da je ovu ustanovu u protekloj godini posjetilo ko 10 hiljada čitala koji su posudili preko 20 hiljada naslova, što pokazuje jednu zavidnu cifru ljubitelje knjige.
Iako većina ljudi pri spomenu biblioteke pomisli na lektire i stručne naslove, puno je onih koji vole pročitati knjigu u slobodno vrijeme.
“Mogu da kažem da se najviše čitaju historijski romani zatim kriminalistički i avanturistički, tu ima i dosta poezije ali i naučne literature, Naša biblioteka je bogata knjigama svih žanrova ne samo romanima i ne samo zbirkama poezije, nego i stručnom literaturom. Onda biblioteka raspolaže i sa zavidnim fondom periodike i možete naći časopise stare i po 300 godina, a mogu slobodno da kažem da Fond Hamida Dizdara je nepresušni izvor bogatih informacija.” – ističe Osmo Hurić , direktor Opće biblioteke u Tešnju.
Posebnu vrijednost Fonada Hamida Dizdara čine rariteti tj. rijetki primjerci knjiga objavljenih kod nas i na strani počevši od druge polovine 19. stoljeća.
O planovima za tekuću godinu Osmo Hurić ističe da je najbitnije povećati broj članova biblioteke te dodaje:
“Planovi su povećati knjižni fond, imamo u planu i malo preuređenje odjeljenja, jer već nam nedostaje prostora i u planu je izmještanje čitaonice na zadnji sprat da bi otvorili prostor za odjeljenje za odrasle. U planu smo još izvršiti neke određene tehničke korekcije stolarije i slično ali uglavnom što se tiče knjiga glavno je povećati knjižni fond. Mi sada imamo blizu 80 hiljada knjiga, preko 110 hiljada knjižnih jedinica Cifra je zavidna i mislim da smo u Federaciji među pet najvećih biblioteka što se tiče te cifre.”
Današnja Biblioteka kao institucija modernog tipa osnovana je neposredno nakon Drugog svjetskog rata Odlukom Sreskog odbora 1946. godine.
